Tivat

‹ ›

O porijeklu imena Tivat postoje tri različita mišljenja. Prema prvom, naziv Tivat izveden je od imena ilirske kraljice Teute koja je jedno vrijeme imala svoju prijestonicu u Risnu, a možda i ljetnikovce u blizini današnjeg Tivta. Po drugom mišljenju naziv bi mogao biti izveden od imena hrišćanskih svetaca kao što su sanctus Theodorus, Theodosius, Theodotus, Theodulus ili srednjovjekovnog (XII v.) Theudo, Teodo. Treće mišljenje izneto je vrlo kratko i bez većih obrazloženja. Po tom mišljenju naziv potiče od keltske riječi "touto" što znači grad.

Tivat se nalazi u centralnom dijelu bokokotorskog zaliva,na jugozapadnim padinama brda Vrmac (765m). Nasuprot se proteže tivatski zaliv koji ujedno predstavlja i najveći od četiri zaliva u Boki Kotorskoj.

Tivat zahvata površinu od 46 km2,od kojih oko 5 km2 izlazi na otvoreno more .Ima oko 16000 stanovnika.

Tivat se kao grad počeo razvijati tek krajem XIX v. kad je osnovana vojno pomorska luka Arsenal. Do izgradnje Arsenala zemljišni posjedi u Tivtu su uglavnom bili u rukama feudalne vlastele Prčnja, Perasta, Dobrote i Kotora.

Danas je Tivat moderan grad orjentisan na razvoj turizma.

Svojim položajem u bokokotorskom zalivu,uvalama,sa poluostrvom Prevlaka i ostrvom Sveti Marko i sa svojom poznatom plazom Pržna ,Tivat je upisan u turističke karte kao atraktivna turistička destinacija.

Tivat ima tipično mediteransku klimu, sa blagim ali kišovitim zimama i vedrim i toplim ljetima.

Srednja godišnja temperatura vazduha je 15° C.

Padavine su u Tivtu isključivo u vidu kiše, dok su ostali oblici padavina ovdje veoma rijetka pojava. Ovakvi klimatski uslovi su omogučili da Tivat bude pogodan kako za ljetnji tako i za zimski turizam.

Na Tivatskoj rivijeri more je čisto a vazduh okrepljujuće blag.Zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima i dobrim geografskim položajem,Tivat je bogat hortikulturnim potencijalom. Pored mediteranskog bilja,tu je zastupljeno i dosta vrsta egzotičnog bilja kojeg su moreplovci donosili sa svih meridijana svijeta.