Glavnaya > Palomnici 

Palomnici

 

Hodocasce je kao putovanje vjernika do Svetih mjesta da bi im se poklonili, poznato jos iz drevnih vremena; hodocasce je zasnovano na vjerovanju da je molitva djelotvornija na odredjenim mjestima, koja imaju povezanost sa bogovima. Tako su se grci i rimljani okupljali u udaljenim hramovima, njemci u sumarcima, jevreji su za vrijeme velikih praznika isli u Jerusalim. Za vrijeme hriscanstva hodocasce postaje obicaj u IV vijeku kada je sv. Jelena, krenuvsi u zemlju gjde je zivjeo i ucio Spasitelj, podigla tamo Krst Gospodnji.

Hodocasce se brzo rasirilo i dovelo do toga da su vec u IV vijeku bili potrebni vodici po svetoj zemlji. Zbog moralnih nacela hodocasce je krajem IV vijeka bilo zabranjeno ali je uskoro bilo priznato od strane crkve kao milosrdnodjelo i siroko se podsticalo . U zapadnoj crkvi su poznata velika hodocasca, kao naprimjer Krstaski ratovi i putovanja ka Svetom Grobu , kao i u Rim; a takodje I mala hodocasca kao sto su posjete svojih svetinja. Tokom vremena crkva je gledala na hodocasca kao na neku vrstu kazne ili epitimije, a od XIII vijeka svjetski sudovi u Zapadnoj Evropi su na hodocasce slali ubice.

U Rusiji je hodocasce u Svetu Zemlju pocelo jos u XI vijeku , prvi ruski hodocasnik bio je dmitrijevski iguman Varlaam. U XII vijeku hodocasce je bilo veoma rasireno i to je izazvalo da crka uvede mjere crkvene vlasti za uzdrzavanje od hodocasca, na koje su vjernici isli zbog spasenja duse. Posebno se takvom masovnom hodocascu protivio prvi ruski pisac-hodocasnik Daniil, koji je smatrao da je spasenje duse ***** moguce i kod kuce. Sve to nije uspjelo da stane u kraj hodocascu , mnogi hodocasnici koji su bili u svetinjama svoje domovine , u Jerusalimu, Carigradu i Atini formirali su poseban tip hodocasnika poznatih pod nazivom “prosjaci ”koji su obicno isli u grupama. Staroruski hodocasnici su pozajmili od zapadnih palomnika kostim; putujuci po mnogim zemljama slusali su mnogo legendi, koje su kasnije zajedno sa apokrifnom knjizevnoscu sirile po Rusiji.

Krajem XV vijeka u hodocascu se primjecuju promjene u vidu laganog slabljenja tog pokreta. Razlogom se moze smatrati to sto su turci zauzeli Konstantinopolj i na sve nacine sprecavali ulazak rusa u Svetu Zemlju , kao i to da rusi, smatrajuci da je jedino njihov narod istinski pravoslavan, nisu dozvoljavali tudji uticaj i smatrali da je svetost u unutrasnjem trazenju Boga. Zbog slabljenja hodocasca na duze vrijeme se prekidaju i djela hodocasnika i to sve traje do druge polovine XVI vijeka , kada se ponov radja hodocasce , po inicijativi moskovse vlasti , koja je slala ljude na Istok sa narudzbom ili milostinjom.

Kraj XVIII vijeka je malo znacajan za hodocasce i to vrijeme nije ostavilo nikakve tragove. XIX vijek je donio opis putovanja Bronikova, “Biljeske sa puta brace Vesnjakovih i medinskog kupca Mihajla Novikova” i anonimne biljeske koje su pripadalale D.V. Daskovu. U to vrijeme su na hodocascu sa ciljem izucavanja Palestine bili i A.N. Muravjev, A.S. Norov, arhimandrit Leonid, A.V. Elisejev, T.I. Filipov.

(Pravoslavni Bogoslovski enciklopedijski recnik, T. II, (Drugo stampano izdanje) M.Koncern “Preporod”, 1992 god.)

Zahvaljujuci udobnosti i bezbjednosti puteva, hodocasce se sve vise razvija i povecava se broj zemalja u koje hodocasnici putuju.

Naša kompanija će Vam pomoći da organizujete hodočašničko putovanje po svetim mjestima u Crnoj Gori

• Rodjenje Bogorodice, Cetinjski manastir (Cetinje), koji je sagradjen pocetkom 18. vijeka i postao religiozni, politicki i obrazovni centar. Manastir je poznat po tome sto se u njemu nalazi desnica proroka Jovana Pretece, dio Casnog Krsta Gospodnjeg i mosti sv. Feodora Stratilata , sv. Fevronija, sv. Petra Cetinjskog Cudotvorca;
• Ostroski manastir, koji se proslavio ne samo izuzetnoscu mjesta na kome se nalazi , nego i time sto se u njemu cuvaju mosti sv.Vasilija Ostroskog i desnica sv. Mucenika Stanka Ostroskog;
• Hram sv. Apostola Luke, hram sv. Nikole (Kotor)
• Manastir vmc. Djordja, hram sv. app. Petra i Pavla , prst vmc. Djordja , dio mostiju sv. Andreja Prvozvanog, mc. Paraskeve Petke, sv. Modesta, sv. Ane, sv. Jovana Milostivog (Perast, Risan).
• Ikona Majke Bozije “Savinska”, neprocjenjive vrijednosti freske sa likovima dinastije Nemanjica, hram arh. Mihajla (Herceg Novi)
• Manastir Zdrebaonik, mosti sv. Arsenija Sremskog – drugog arhiepiskopa srbskog (Danilovgrad)
• Manastir Celija Piperska, mosti sv. Stefana Piperskog
• Manastir Dajbabe, mosti sv. Simeona Dajbabskog
• Manastir sv. Nikole, gdje je glavni svestenik bio arhimandrit Sofronije (Saharov), ucenik sv. Siluana Atinskog
• Manastiri Kosijerevo, sv. apostola Luke, stopalo apostola i jevandjeliste Luke, mosti apaostola Luke (Niksic)
• Manastir Ribnjak (Bar)
• Manastir Uspenja Bogorodice, cije porijeklo se odnosi na 13. vijek. Tamo se nalazi ikona proroka Bozijeg Ilije, koja se takodje odnosi na 13.vijek i nalazi se pod zastitom UNESCO-a.
• Mosti sv. Nikole Cudotvorca (italijanski grad Bari)

I to nije sve. Mi cemo Vam pomoci da sastavite program za hodocasnicko putovanje samo za Vasu grupu, i potruditi se da ispunimo sve zahtjeve.